Nova studija potvrđuje izumiranje kineske veslokljunke (Psephurus gladius) i ukazuje na mogućnost izumiranja drugih ugroženih vrsta rijeke Yangtze, piše Ekovjesnik.

Kineska veslokljunka

Nismo dugo čekali na vest o prvoj vrsti koja je službeno proglašena izumrlom već prvih dana 2020. godine. Kineska veslokljunka (Psephurus gladius) koja je nastanjivala reku Yangtze, te mogla doseći dužinu do sedam metara, poslednji je put uočena 2003. godine. Tijekom nedavnog istraživanja celog sliva reke nisu pronađeni dokazi o postojanju ove vrste te se veruje da je izumrla između 2005. i 2010. godine.

Kineska veslokljunka; Izvor: Ekovjesnik

Kineska veslokljunka (Psephurus gladius) je pripadala drevnoj skupini riba za koju se smatralo da je preživela nezamislive promjene na Zemlji još od razdoblja donje jure (Jura je geološki period mezozoika, koji je trajao od 206 do pre 144 miliona godina) te uspjela nadživjeti mnoge izumrle vrste. Ovaj pravi div među slatkovodnim ribama koji je nastanjivao reku Yangtze, najdužu rijeku Azije i treću najdužu na svetu, u Kini je dobio nadimak „kralj slatkovodne ribe“. Prema tvrdnjama kineskih, čeških i britanskih naučnika koji su objavili studiju u časopisu Science of the Total Environment, nestanak ove vrste gotovo je isključivo uzrokovan ljudskim aktivnostima – gradnjom brana i intenzivnim ribolovom.

Kritično ugrožene vrste riba reke Jangce (Yangtze)

Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) je od 1996. godine kinesku vesloknjunku klasifikovao kao „kritično ugroženu“, a posednji je put uočena 2003. godine.

Nestanak ove vrste najbolje ilustruje stanje reke Yangtze i potrebu očuvanja njene faune. Čak 140 vrsta ove reke smatra se kritično ugroženima, a suočena s vrlo izvesnom mogućnošću izumiranja velikog broja vrsta, kineska je vlada 1. siječnja 2020. proglasila 10-godišnji moratorij na komercijalni ribolov u rijeci. Ostaje za videti hoće li to biti dovoljno za spas vrsta s obzirom na trenutnu situaciju.

U studiji se navodi da je izumiranje kineske vesloknjunke uzrokovano ljudskim aktivnostima, ponajviše gradnjom brana i intenzivnim ribolovom. Naime, još tokom 1970-ih godina na reci se u proseku lovilo 25 tona ribe godišnje, no naučnici su zaključili da je brana Gezhouba, sagrađena na reci Yangtze 1981. godine, u izumiranju ove vrste ipak odigrala najveću ulogu.

Fotografija: Pixabay

Brana kao glavni uzrok izumiranja vrste

Izgradnjom ove brane veslokljunka je odsječena od svojih uzvodnih mrestilišta koji su otkriveni krajem 1970-ih. Istraživači su takođe proučavali postojeće podatke o pojavama ove vrste i otkrili da je između 1981. i 2003. godine zabeleženo ukupno 210 pojava, i to uglavnom uzvodno od brane Gezhouba. Istraživači stoga smatraju da je vrsta funkcionalno izumrla 1993. godine te u studiji naglašavaju hitnu potrebu očuvanja ugroženih vrsta rijeke Yangtze i njenih pritoka.

„S obzirom na to da je slatkovodna kineska vesloknjunka uz američku bila jedna od dve postojeće vrste riba iz reda Acipenseriformes, izumiranje tako jedinstvene vrste predstavlja neoprostiv gubitak“, rekao je koautor studije Qiwei Wei.

Wei je uz pomoć istraživača Češke akademije nauka i Univerziteta u Kentu istraživanje sproveo tokom 2017. i 2018., što je bio posljednji pokušaj pronalaska ove vrste. Međutim, nakon završetka istraživanja u celom slivu reke Yangtze, istraživači su identifikovali 332 vrste riba, od kojih nijedna nije bila kineska veslokljunka.

Ivan Jarić, koautor studije i biolog s češkog Instituta za hidrobiologiju rekao je kako postoji „sve manje mogućnosti za očuvanje vrsta u slivu reke Yangtze te će se njihovo izumiranje nastaviti, jer su mnoge druge vrlo ugrožene vrste verovatno već prešle tačku s koje više nema povratka.“

Izvor: S.F. / Ekovjesnik

oglas

NAPIŠI ODGOVOR

Molimo vas da upišete komentar!
Molimo Vas da upišete ime