Vreme je za novu modu!

Centar za unapređenje životne sredine sproveo je Analizu istraživanja o životnom ciklusu odevnih predmeta u Republici Srbiji. Cilj istraživanja je da istakne zabrinjavajuće podatke koji ukazuju na to da novi modni trendovi podstiču korišćenje velikih količina resursa, a nude odeću  koja se u proseku nosi manje od godinu dana.

O detaljima Analize razgovarali smo sa njenim autorom, sociologom Draženom Pavlicom, koji se trudi da termini fast i slow fashion, a samim tim i razlikovanje dobrih i loših potrošačkih navika, postanu svakodnevica ljudi u Srbiji.

Dražen Pavlica; Fotografija: lična arhiva sagovornika

Razlike među ispitanicima u istraživanju pravljene su isključivo prema polu, u odnosu na starost i na osnovu stepena obrazovanja. Ono što je možda ostalo nedorečeno jeste da li grupa fakultetski obrazovanih ispitanika, u koju se u ovom slučaju ubrajaju i trenutni studenti, ali i oni koji su završili fakultet, podrazumeva da su fakultetski obrazovani ispitanici zaposleni. Smatrate li da na njihove odluke prilikom kupovine utiče i podatak da li ovi ispitanici imaju stalni ili privremeni posao, ili ga uopšte nemaju, već se izdržavaju pomoću stipendije i roditeljskog novca?

  • Kada su u pitanju studenti, ekonomski kapaciteti njihovih porodica neposredno se odražavaju na njihov potrošački habitus. Navedena grupa se može odnositi i na mlade koji su odavno diplomirali, pošto kod nas imamo pojavu preduge ekonomske i egzistencijalne zavisnosti od roditelja. Kod nas zaposlenost ne znači automatski i valjan ekonomski položaj, imajući u vidu da na tržištu preovladavaju potplaćeni, privremeni i povremeni poslovi-

Prilikom davanja odgovora, ispitanici su se samostalno razvrstavali po grupama. Ono što je zanimljivo jeste  da su ispitanici često bili neodlučni, odnosno da nisu znali kojoj grupi pripadaju kada je bilo reči o ekonomskom raslojavanju. Stoga, raspodela učesnika u istraživanju prema zarađivanju skladnom stepenu svog obrazovanja, ostaje ideal.

Govoreći konkretno o Srbiji, čest je slučaj da visokoobrazovani ljudi ne mogu da nađu posao. Smatrate li da u ovom segmentu istraživanja možemo govoriti o tome kako u stvari novčani dohodak utiče na potražnju garderobe, a ne obrazovanje?

Načelno govoreći, ekonomske mogućnosti su istovremeno i diferencirajući i ograničavajući činilac. To se možda najplastičnije odražava kada je riječ o kupovini garderobe, s obzirom na to da je stil oblačenja blisko povezan sa doživljajem sopstva. U svakom slučaju, bilo bi cinično da se ne naglasi da su ekonomski resursi pretpostavka za kupovinu odeće

Dražen Pavlica
  • Ako govorimo o potrošačkoj svesti, nezaobilazno je spomenuti naviku, u ovom slučaju njen nedostatak, kupovine u second hand radnjama. Kako je sprovedeno istraživanje pokazalo, a kako se i moglo pretpostaviti, kupovina u prodavnicama polovne odeće u Srbiji nije toliko popularna kao u drugim razvijenijim zemljama. Najčešće, izbegavanje ovakvog načina snabdevanja pripisuje se mladima.
Izvor: Analiza istraživanja

Šta je po Vašem mišljenju razlog tome? Kako približiti second hand kupovinu mlađim generacijama?

  • Nećemo pogriješiti ako zaključimo da kod mladih ljudi postoji svojevrsna ushićenost ka novom. Friško kupljen, dotada neupotrebljen i, samozavaravamo se, jedino nama namjenjen odjevni predmet izaziva, koliko god ona bila kratkotrajna, posebnu vrstu strasti kod konzumenata. U globalnoj kulturi koja konstantno ponavlja da treba biti jedinstven, drugačiji, second hand prodavnice se donekle vide kao nešto što poništava našu osobenost. Asortiman koji nude djeluje neatraktivno kada se uporedi sa ponudom u šljaštećim tržnim centrima. Donekle, second hand radnje se, stereotipno, vide se kao nešto sirotinjsko, a to teško može da bude privlačno bilo kome, a posebno mladom čovjeku.

Najzad, to što ljudi nisu spremni da kupe komad odjeće koji je neko prije njih nosio govori i o dubokosežnoj otuđenosti od drugih ljudi. Nema boljeg načina da se približi second hand trgovina mladima od toga da se pogidne društvena svijest o njenoj etičkoj, ekonomskoj i ekološkoj svrsishodnosti.

Dražen Pavlica

Više o second hand prodavnicama možete pročitati ovde.

Na koji način treba edukovati ljude u našoj zemlji kako bi uvideli razliku između garderobe koja traje nekoliko meseci i one koja se može nositi godinama?

  • Izvjesno je da treba razvijati društvenu svijest o suštini i višestrano štetnim posljedicama brze mode. Kako bi se postigao određeni stepen javne vidljivosti fenomena brze i spore mode nužan je istovremeni anganžman različitih društvenih aktera. Mediji, obrazovni sistem, civilno društvo i državne ustanove čine potencijalno jezgro takvog nastojanja. Analiza Centra za unapređenje životne sredine predstavlja, između ostalog, podsticaj da se fenomenima brze i spore mode posveti pažnja. Poželjno bi bilo da ova naša publikacija ima širu recepciju i da bude povod za dijalog. Treba naglasiti i da bi bilo dobro da ima što više sličnih istraživanja.

Ako nastavimo da govorimo o demografskim razlikama, svakako je važno spomenuti da je istraživanje pokazalo da je većina ispitanika koja pripada starijim generacijama smanjila kupovinu u skorijem periodu. Istraživanje je zahvatilo i prvi talas pandemije korona virusa, pa je to donekle razumljivo, ali ono što se nameće jeste pitanje šta je presudilo ovakvom ponašanju?

  • Kada je prvi talas pandemije korona virusa u pitanju, neka vrsta apokaliptičnog tona kružila je oko svih nas. Različiti su bili odgovori na sveprisutnu neizvjesnost i strepnju. Dok kod mladih kupovina u takvom stanju može da se vidi kao nešto ljekovito, za očekivati je da stariji pokažu oprez i štedljivost. Svođenje na elementarne potrebe, a odjeća je iz njih isključena, predstavlja egzistencijalnu strategiju za kojom stariji posežu u vremenu krize.

Potrošačke stilove mladih nerijetko krasi zavidan stepen kreativnosti, čime u izvjesnoj mjeri uspjevaju nadomjestiti ekonomsku zakinutost.Od pohvale stilskoj kreativnosti važnije je da se borimo za društvo u kome kreativnost neće biti plod ekonomske iznudice.

Dražen Pavlica

Celu analizu možete pročitati ovde.

Analiza će biti predstavljena i na međunarodnom festivalu zelene kulture Green fest koji će se ove godine održati onlajn od 26. oktobra do 4. novembra. Više o održavanju festivala možete saznati ovde.

Autorke: Vanja Velisavljev i Tamara Vejin

oglas

NAPIŠI ODGOVOR

Molimo vas da upišete komentar!
Molimo Vas da upišete ime